Instrument pretpristupne pomoći IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance) je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.
Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:
U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.
Program IPA sastoji se od sljedećih pet komponenti:
Prva komponenta dolazi kao svojevrsni nastavak PHARE programa te je usmjerena na financiranje projekata izgradnje i jačanja institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU. Potencijalni korisnici ove komponente su tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, poslovna zajednica te ostala neprofitna tijela.
Podupire aktivnosti i projekte koji se odnose na prekograničnu suradnju graničnih regija Republike Hrvatske i susjednih zemalja članica EU te zemalja potencijalnih kandidatkinja. U okviru IPA komponente II Republika Hrvatska sudjeluje u:
Komponenta Regionalni razvoj podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa, te projekte poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. IPA III Komponenta obuhvaća slijedeće Operativne programe:
Ova komponenta potiče projekte usmjerene na poticanje zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja i usavršavanja. Preteča je Europskog socijalnog fonda.
Peta komponenta usmjerena je na podupiranje zajedničke poljoprivredne politike, unapređenje poljoprivrednog sektora te ruralnog razvoja i jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda.
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi i sudjeluje u projektima iz prve, druge i četvrte komponente IPA programa.
Operativni program Razvoj ljudskih potencijala
Program IPA komponenta IV podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnog uključivanja, a kao preteča Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje. Konačni cilj IV. Komponente IPA-e je bio pripremiti Republiku Hrvatsku za zadovoljavajuću razinu apsorpcije sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Kroz IV. komponentu IPA-e, za ESF se ne pripremaju samo državne i javne institucije, već i široki krug potencijalnih korisnika sredstava poput lokalne i područne samouprave, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih.
Europska komisija namijenila je Republici Hrvatskoj 95,04 milijuna eura za provedbu IV. komponente IPA-e u razdoblju od 2007. - 2013. godine. Dio sredstava namijenjen je izgradnji institucionalnih kapaciteta u obliku ugovora o uslugama. Kroz dodjele bespovratnih sredstava širok krug korisnika financira projekte iz područja zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja.
Najvažniji dokument kojim se kroz IV. komponentu IPA-e osigurava mogućnost financiranja projekata u području razvoja ljudskih potencijala naziva se Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013.
Upravljanje i provedba Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala u nadleštvu su Operativne strukture koja se sastoji od sedam institucija:
S obzirom na razmjerno nisku razinu pomoći koja je dostupna u okviru ove komponente, Operativni će se program usredotočen je na ograničen broj prioriteta i pratećih mjera s ugrađenom sposobnošću za daljnju razradu i razvoj u okviru budućega Europskog socijalnog fonda, u kojem će biti dostupna značajnija financijska sredstva.
Operativni program Razvoj ljudskih potencijala sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:
Prioritetna os 1 |
Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada |
| Mjera 1.1. | Potpora u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike na tržištu rada |
| Mjera 1.2. | Potpora učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje |
Prioritetna os 2 |
Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada |
| Mjera 2.1. | Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa zapošljavanju |
| Mjera 2.2. | Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju |
| Mjera 2.3. | Razvoj socijalnih usluga za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja |
Prioritetna os 3 |
Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti |
| Mjera 3.1. | Daljnji razvoj hrvatskoga kvalifikacijskog okvira |
| Mjera 3.2. | Jačanje sustava obrazovanja odraslih |
| Mjera 3.3. | Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera |
Prioritetna os 4 |
Tehnička pomoć |
| Mjera 4.1. | Priprema projekata |
| Mjera 4.2. | Upravljanje Operativnim programom |
Prioritetna os 5 |
Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje |
| Mjera 5.1. | Promicanje socijalnog dijaloga |
| Mjera 5.2. | Jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj |
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.